|
|
Otok Hvar
Hvar, otok u
Jadranskom Moru, najduži je i najsunčaniji hrvatski otok te jedan od
najljepših otoka na svijetu. Dio je srednjodalmatinskog arhipelaga s
površinom od 299.6 km2, dužinom od 68,2 km, širinom do 10,5 km i populacijom
od 11,459 stanovnika. Otok Hvar je administrativni dio Splitsko-Dalmatinske
županije u Hrvatskoj.
Karta
otoka Hvara
Najveća mjesta
na obali otoka su: grad Hvar, Stari
Grad, Jelsa,
Sućuraj
i Vrboska.
Ostala mjesta na obali su: Milna, Sveta
Nedilja, Ivan Dolac i Zavala.
Mjesta u unutrašnjosti su: Brusje, Grablje, Selca kod Starog Grada, Dol,
Rudina, Vrbanj, Svirče, Vrisnik, Pitve, Humac, Poljica, Zastražišće, Gdinj,
Bogomolje i Selca kod Bogomolja.
Otok Hvar od otoka Brača dijeli Hvarski kanal, od Visa
Viški kanal, od Korčule Korčulanski kanal te od poluotoka Pelješca
Neretvanski kanal. Istočni rt otoka Hvara (Sućuraj) udaljen je samo 3NM
(5 km) od kopna (Drvenik na Makarskoj Rivijeri). Ispred zapadnog dijela otoka
Hvara (s južne strane) nalaze se Pakleni
Otoci, a ispred srednjeg dijela otoka (također s južne strane) nalazi se
otok Ščedro. Po sredini otoka Hvara pruža se bilo s najvišim vrhom Sveti
Nikola (628 m); sjeverno od njega je plodno Velo polje. Sjeverna obala otoka,
s velikim Starigradskim zaljevom i nizom uvala, mnogo je razvedenija od
južne.
Otok Hvar poznat je po ugodnoj mediteranskoj klimi s blagim zimama, ugodno
toplim ljetima i velikim brojem sunčanih sati (2718 godišnje). Maksimalne
temperature nisu nikad toliko visoke da bi smetale poljoprivredi (najviša
ikad izmjerena temperature bila je 37°C 1935. godine).Prosječna zimska
temperetura je 9.1°C (siječanj 9.1°C, srpanj 24.8°C). Snijeg pada vrlo rijetko,
u siječnju su prosječno 3 snježna dana u 10 godina, a u veljači samo jedan.
Gospodarstvo se temelji na turizmu, ribarstvu i poljoprivredi (vinogradarstvu,
maslinarstvu te uzgoju ružmarina i lavande). Tri ribarska centra na otoku su:
Sućuraj,
Vrboska i Hvar.
Glavna mjesta na otoku povezana su državnom cestom D-116 (Hvar - Stari Grad -
Jelsa - Bogomolje - Sućuraj). Trajektne linije: Sućuraj – Drvenik, Stari Grad –
Split, Stari Grad – Ancona (Italija). Brodske linije: Hvar - Split i Jelsa –
Bol (otok Brač) - Split. Više informacija o prometu možete pronaći ovdje.
Otok Hvar naseljen je još od prapovijesti. Kasnije su ga naselili Iliri, koji
su došli u sukob s grčkim kolonizatorima u 4 st. prije Krista. U Oglavku i
Koščaku (kraj Sućurja, na istočnom rtu otoka) živjela je Ilirska kraljica Teuta.
Brojne gomile na otoku još su iz ilirskih vremena. Grci su na otoku osnovali
antički grad Faros (danas Stari Grad). Otok Hvar imao je važnu ulogu u
vrijeme Ilirsko-Rimskih ratova, koji su završili pobjedom Rimljana. U rimsko
doba otok gubi nekadašnje značenje. Nakon propasti Rimskog Carstva Hvar je,
zajedno s čitavom Dalmacijom, došao pod bizantsku vlast.
U 7. st. potpao je pod vlast Neretljana, s kojima je ušao u sastav Kraljevine
Hrvatske (od 925. do 1102. godine). U idućim stoljećima Hvar je priznavao
suverenitet hrvatsko-ugarskih kraljeva, bosanskog kralja Tvrtka, Dubrovačke
Republike, Venecije, Francuske i Austrije. Poslije prvog svjetskog rata ulazi
u sastav Italije, da bi 1921. ušao u sastav kraljevine SHS. Poslije 2.
svjetskog rata dio je federativne Jugoslavije od koje se Republika Hrvatska
osamostalila 1991. godine.
U 16. i 17. stoljeću Hvar je bio centar hrvatske književnosti (Petar Hektorović,
Hanibal Lucić). U gradu Hvaru i ostalim mjestima na otoku postoje brojna
arheološka nalazišta i kulturne znamenitosti
koje svjedoče o bogatoj i burnoj povijesti.
Razvedena obala, brojne slikovite i kristalno čiste plaže,
obilje sunca, netaknuta priroda, veoma bogata povijesna i kulturna baština, mirisi
lavande, maslina i vina, kao i uvijek gostoljubivi domaćini razlozi su zbog
kojih je otok Hvar nadaleko poznat.
|
|
